Od 44 centra za mentalno zdravlje u Federaciji BiH, 30 je certificirano i akreditovano

„Unapređenje kvaliteta u mentalnom zdravlju u zajednici" u Federaciji BiH naziv je radionice koja je održana protekle sedmice u Sarajevu. Ciljevi radionice su unapređenje kvaliteta pružanja usluga u zajednici, podrška procesu uključenja korisnika u razvoj službi, izrada godišnjih planova rada centara za zaštitu mentalnog zdravlja, podrška integraciji naučenih vještina i resursa dobijenih kroz Projekat mentalnog zdravlja u BiH i unapređenje izrade i provođenja programa primarne prevencije.

Kako navodi direktorica Institute for Population and Development (IPD), Emina Osmanagić jedan od ciljeva Projekta mentalnog zdravlja u BiH, u ovoj fazi je aktiviranje potencijala svih relevantih aktera kako bi doprinijeli provedbi zdravstvene politike zasnovane na dokazima.

„Naročito sada, u izlaznoj strategiji, želimo da naglasimo koliko je važno postići integraciju i efikasno upravljanje kompletnim sistemom zdravstvene zaštite, u cilju efikasnog pružanja usluga žaštite mentalnog zdravlja u zajednici. Upravo zato je potrebno da zdravstvene institucije i pružaoci usluga osiguravaju kvalitet i kontinuitet zaštite mentalnog zdravlja na održiv način."

Kako navodi Adisa Mehić iz Federalnog ministarstva zdravstva, unapređenje sistema sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu bitno ovisi od niza preduvjeta koje je potrebno stvoriti, od pravnog okvira do usvajanja znanja i vještina za praćenje i evaluaciju.

„Prije svega, potrebno je razlikovati standarde sigurnosti od standarda kvaliteta. U skladu sa važećim propisima, certifikacija zdravstvenih ustanova zakonski je obavezna i odnosi se na sigurnost pružanja usluga (sigurne zdravstvene usluge, sigurno radno okruženje i sigurnost zdravstvenih radnika, odnosno saradnika u zdravstvenoj ustanovi). Na drugoj strani imamo akreditaciju, koja se odnosi na kvalitet pružanja zdravstvenih usluga, odnosno predstavlja vid nadogradnje na certifikaciju," pojasnila je Mehić.

Sistem sigurnosti i kvaliteta mora da se temelji na pristupu usmjerenom prema pacijentu, odnosno korisnicima usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Ovakav pristup garantira poštivanje ljudskih prava ovih osoba, i osigurava kontinuitet brige, budući da u fokus stavlja oporavak osobe i njene kapacitete, a ne samo dijagnozu i liječenje. Normativni okvir koji regulira zdravstvenu zaštitu, zaštitu osoba s duševnim smetnjama, prava pacijenata, kao i vođenje evidencija u zdravstvu u Federaciji BiH, u posljednjih deset godina je mijenjan kako bi bio što je moguće više usklađen sa međunarodnim i evropskim propisima. To je stvorilo pravne pretpostavke za uspostavu jasnog sistema sigurnosti i kvalitete u zdravstvu, uključujući i zaštitu mentalnog zdravlja.

„Naime, u okviru standarda za centre za mentalno zdravlje u zajednici, te standarda za bolnice, zahtjevi koji se pred ustanove postavljaju, odnosno pred zdravstvene profesionalce, prvenstveno moraju da odražavaju zakonske obaveze. Iz toga proizlaze i obaveze u oblastima kao što su prava pacijenata, unapređenje usluga u svim segmentima, uključivanje korisnika, njihovih porodica i zakonskih zastupnika, ali i oblasti kao što su osnaživanje uloge menadžmenta, kontinuitet zdravstvene zaštite, jačanje saradnje sa subjektima u zajednici i sl. Iz navedenog je jasno da se radi o izuzetnom složenom konceptu, koji traži dosta truda i zalaganja od uposlenih u zdravstvu, da bi se došlo do određenog nivoa sigurnosti i kvaliteta u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Pri tome, ne smije se zaboraviti činjenica da dio ovih korisnika spada u kategoriju osoba sa invaliditetom, te da Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koju je Bosna i Hercegovina potpisala, pred zemlju stavlja nove zahtjeve u pristupu i implemetaciji prava ovih osoba", kaže Mehić.

Prema riječima Gorana Čerkeza iz Federalnog ministarstva zdravstva, trodnevna radionica svakako predstavlja važan segment u unapređenju kvaliteta u mentalnom zdravlju u zajednici.

„Neke stvari koje radimo sada ćemo iskoristiti da ih još više usavršimo, a posebno nam je važna multisektorska saradnja između centra za socijalni rad, klinike za psihijatriju, raznih nevladinih organizacija, korisničih udruženja kao i saradnja sa porodičnom medicinom. To je važno kako bismo pacijentu mogli pružiti što bolju zaštitu i liječenje. Kroz ovih deset godina reformskog procesa je mnogo učinjeno upravo na uspostavljanju novih usluga. Te su usluge ključne i omogućavaju osobi da se uključi u normalan život i da na neki način bude socijalno inkludirana u društvu. To je dodatni kvalitet jer mi u takvom slučaju govorimo o oporavku pacijenta. Ne govorimo o njegovoj terapijskoj stabilizaciji i privremenom dobrom funkcioniranju koje će nakon određenog perioda zahtijevati re-hospitalizaciju. Sve ove usluge koje smo mi uveli u mentalno zdravlje poput case-menadžmenta ili koordinirane brige, poput okupacione terapije, dječije adolescentne psihoterapije smanjuju nivo re-hospitalizacije odnosno omogućavaju bolju integraciju i bolji oporavak svakog pacijenta. Činjenica je da jedino što u svemu ovome frustrira to je što kontinuirano treba na neki način raditi zagovaranje i podizati svijest o važnosti mentalnog zdravlja."

Liderica na Projektu mentalnog zdravlja u BiH Enisa Mešićkaže da ukoliko se promatra stanje koje smo imali, npr. 2010. godine i stanje koje imamo danas, evidentno je da su pozitivne promjene donijele, prije svega, umanjenje stigme i mogućnost lakog pristupa uslugama u oblasti zaštite mentalnog zdravlja.

„Danas u Federaciji BiH imamo 44 centra za mentalno zdravlje i radi se o mreži koja osigurava dostupne i sigurne usluge. Posebno treba naglasiti da su usluge u ovoj oblasti precizno regulisane i postavljene tako da ih pružaju multidisciplinarni timovi. Od 44 centra, certificiranih i akreditovanih je 30. Dakle, postepeno se mijenja opseg pružanja usluga, smanjuju predrasude o osobama s duševnim smetnjama, ali i unapređuje rad u zajednici, čime se zadovoljstvo korisnika usluga povećava i ukupni nivo sigurnosti i kvaliteta usluga raste," kazala je Mešić.

Šef centra za mentalno zdravlje doma zdravlja Tuzla Zlatko Kalabić, kaže da je radionica važna iz razloga da se upotpuni značaj akreditovanja.

„Ono što smo radili u toku prošle godine je saradnja sa klinikama i bolnicama za psihijatriju i to je ono što je najznačajnije. Sada nema, i sve se manje dešava da nam se pacijent gubi u sistemu, praktično kontrolišemo pacijenta sa klinike ili iz bolnice, u centru za mentalno zdravlje se vodi računa. Tako da ćemo imati manji broj hospitalizacije što je najvažnije, ali i ekonomsku uštedu, tj. uštedu sredstava i moći ćemo pratiti pacijente i u procesu uključenja u lokalnu zajednicu.

Galerija fotografija