Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja u Sarajevu i Banja Luci
Adolescencija i rane
godine zrelosti su životno doba u kome se dešava mnogo spoljašnjih i
unutrašnjih promjena, npr. mijenja se
škola, napušta kuća i započinje
studiranje. Za mnoge, to su uzbudljiva
vremena, a za neke to mogu biti i izvori stresa i straha. Sve veća upotreba
modernih tehnologija nesumnjivo donosi mnoge prednosti, ali može takođe
donijeti i dodatne pritiske. Komunikacija je omasovljena
putem interneta i društvenih mreža i veoma je teško adekvatno obraditi ogromnu
količinu informacija koju primamo u svakom trenutku. Mladi
ljudi koji situacijama posebno vulnerabilni na razvoj mentalnog stresa i bolesti.Brojni
su izazovi sa kojim se suočavaju mladi, kao što su vršnjačko nasilje,
zlostavljanje, samoubistvo, početak ozbiljnijih mentalnih bolesti, efekti
traume i diskriminacija rodnog identiteta. Ovi izazovi traže naše vrijeme i
pažnju, globalnu svijest i saosećanje, kao i nove programe i smjernice o tome
kako možemo zaštititi i osnažiti sljedeću generaciju.
Polovina svih mentalnih bolesti počinje u tinejdžerkoj dobi, ali većina slučajeva ne bude na vrijeme otkrivena i tretirana. 16% globalnog tereta bolesti i povreda kod ljudi uzrasta od 10-19 godina čine mentalni poremećaji. Globalno, depresija je jedan od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta među adolescentimaamoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina (podaci SZO). Štetna upotreba alkohola i nedozvoljenih droga kod adolescenata je veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja kao što je nesiguran seks ili opasna vožnja. Poremećaji u ishrani su takođe prisutni. Svakih 10 minuta, negdje u svijetu, jedna adolescentna djevojčica umre zbog posljedica nasilja (podaci UN Children’s Fund). 83% mladih kaže da vršnjačko nasilje ima negativan uticaj na njihovo samopoštovanje (izvor ditchthelabel.org). Posljedice neotkrivenih i netretiranih adolescentnih mentalnih zdravstvenih problema protežu se u zrelost, što ugrožava fizičko i mentalno zdravlje i ograničava mogućnosti da vode ispunjen život kao odrasli.
Sve više se prepoznaje važnost rezilijentnosti, odnosno prilagodljivosti promjenama i mogućnosti uspješne adaptacije uprkos izazovima i teškim okolnostima, i pomoći mladima u izgradnji mentalne otpornosti od najranijeg doba, kako bi se uspješno suočili sa izazovima današnjeg svijeta. Povećavaju se dokazi da promovisanje i zaštita zdravlja adolescenata donosi i kratkoročne i dugoročne koristi, ne samo boljem zdravlju adolescenata, već i ekonomijama i društvu, pri čemu zdrave, mlade odrasle osobe mogu više da doprinesu radnoj snazi, njihovim porodicama i zajednici i društvu u cjelini. Mnogo toga se može učiniti kako bi se pomoglo u izgradnji mentalne otpornosti od ranog uzrasta, kako bi se sprečio razvoj mentalno-zdravstvenih problema i poremećaja među adolescentima i mladim ljudima i promovisao oporavak od mentalnih bolesti. Prevencija počinje prepoznavanjem i razumijevanjem ranih znakova upozorenja i simptoma mentalnih bolesti. Roditelji i nastavnici mogu da pomognu u izgradnji životnih vještina dece i adolescenta, kako bi im pomogli da se nose sa svakodnevnim izazovima kod kuće i u školi. Psihosocijalna podrška se može pružiti u školama i drugim sredinama u zajednici, a uključuje i obuku zdravstvenih radnika, kako bi im omogućila da blagovremeno otkriju i adekvatno tretiraju poremećaje mentalnog zdravlja.
Za mentalno zdravlje mladih ljudi od suštinskog su značaja investicije vlada i uključivanje socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora u sveobuhvatne, integrisane programe, zasnovane na dokazima. Ove investicije treba da budu povezane sa programima za podizanje svijesti mladih o načinima na koji će se bolje starati o vlastitom mentalnom zdravlju i pomoći vršnjacima, roditeljima i nastavnicima da znaju kako da podrže svoje prijatelje, djecu i učenike.
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja,Asocijacija XY i Projekt mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini su u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske organizovali obilježavanje Dana mentalnog zdravlja 10.10.2018. uz prigodan program u Sarajevu i Banjoj Luci.
U svojoj trećoj fazi
(2018-2022. god) Projekt mentalnog zdravlja u BiH, koji podržava i finansira
Vlada Švicarske, se fokusirati na mentalno zdravlje mladih kroz nekoliko
projektnih aktivnosti namjenjenih ovoj populacionoj grupi, što uključuje:
dodatnu edukaciju osoblja iz centara za mentalno zdravlje iz oblasti dječije i
adolescentne psihijatrije, postdiplomske studije iz oblasti dječije i
adolescentne psihoterapije i kroz provođenje preventivnih programa namjenjenih
mladima (povećanje blagostanja adolescenata kroz jačanje protektivnih faktora u
školskom okruženju, prevencija kockarske ovisnosti i interaktvni preventivni
program sa socijalno-emocionalnim pristupom ”Zbog tebe - zbog nas”) u saradnji
sa školama, centrima za mentalno zdravlje, Federalnim zavodom za javno zdravlje
i Institutom za javno zdravlje Republike Srpske.
Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja u Sarajevu
Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja u Banja Luci