Pregled rezultata treće projektne godine Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, Faza 3, kao i zajedničko planiranje četvrte godine koja završava 28. februara 2022. bili su tema dvodnevnog sastanka koji Projekat redovno održava sa predstavnicima i predstavnicama entitetskih ministarstava zdravstva/zdravlja i Ambasade Švicarske.
Kako navodi dr Milan Latinović, predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, na sastanku je napravljen pregled dešavanja na Projektu u proteklom periodu i zaključak je da su se i u jednom vrlo teškom periodu zbog pandemije Corona virusa održale aktivnosti unutar projekta. „Neke od aktivnosti su bile djelimično izmijenjene zbog epidemioloških mjera i okolnosti koje su bile prisutne u cijeloj BiH, tako da smo dosta koristili elektronske platforme i na taj način održavali komunikaciju kako unutar projekta i između ministarstava tako i unutar sistema. U ovom periodu je usvojen Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, donešena Strategija razvoja do 2030. godine i nekoliko vrlo važnih podzakonskih akata od kojih su i pravilnici vezani za Model otpusta iz bolničkih ustanova. Za svaku pohvalu je činjenica da su Projekat i Ministarstvo zajedno uspjeli da u smanjenoj mogućnosti kretanja i saradnje sa zdravstvenim radnicima da pripremimo legislativu koja će biti značajna u narednom periodu”, kazao je Latinović.
„Vidjeli smo da svaka komponenta Projekta ima svoje planirane ciljeve ali i da imamo određene zaostatke kada je u pitanju reakreditacija centara za mentalno zdravlje u Republici Srpskoj zbog epidemiološke situacije i siguran sam da ćemo u narednom periodu i to uspjeti postići. Razgovarali smo o novim planovima. Tu ima niz aktivnosti koje se odnose prije svega na promociju uspostavljene legislative i održavanje zajedničkih sastanaka sa predstavnicima zdravstvenog sistema i socijalne zaštite jer u narednom periodu akcenat stavljamo i na socijalnu zaštitu i uključivanje centara za socijalni rad u zajedničku brigu o licima sa mentalnim smetnjama i potrebama,” zaključuje Latinović.
Predstavnik Federalnog ministarstva zdravstva, dr Goran Čerkez kaže da su u panedmiji COVID-19 najveći angažman imali multidisciplinarni timovi koji su se bavili Covidom a odmah nakon njih zdravstveni profesionalci koji su angažovani u oblasti mentalnog zdravlja.
„Usluga za korisnike u mentalnom zdravlju bila je osigurana cijelo vrijeme. Sistem je funkcionirao i dokazao da protekle godine ulaganja nisu bile uzaludne. Ulaganja su bila namjenska i vodila su samoodrživosti. Međutim, puno je izazova bilo u ovih godinu i po dana, ne samo u oblasti pružanja usluga, već se radilo i o nastavku edukacija i implementaciji programa koji su imali jasan cilj u nadogradnji sistema. I u tome smo uspjeli. Dio kriza prevazišli smo putem online platformi, a kada god je epidemiološka situacija dozvoljavala, programi su implementirani uživo, svaki trenutak se koristio da idemo naprijed. Sistem je dobio svoje konture i oblik, dobio svoju funkciju i svoj smjer,” pojašnjava Čerkez.
„Sada nam preostaje da svaki taj segment analiziramo i vidimo da li je bilo problema, koliko je bilo problema, koliko će potencijalno biti problema u održavanju usluga cjelokupnog sistema. Rekao bih, kada govorimo o profesionalcima u mentalnom zdravlju, da smo uradili sve da ostanemo na onom mjestu na koji nas postavlja i Svjetska zdravstvena organizacija, a to je da smo lideri u cijelokupnoj Jugoistočnoj Evropi u ovoj oblasti. Najveći rizik nam predstavljaju ljudi koji rukovode zdravstvenim sistemima koji ne znaju prepoznati i ne znaju, na žalost, vrijednosti mentalnog zdravlja. Jer bez mentalnog zdravlja nema ni opšteg zdravlja, bez opšteg zdravlja nema ni zdravog čovjeka a ni ekonomskog razvoja. Izgradili smo sistem zaštite mentalnog zdravlja u , ali da bi taj sistem bio efikasan, sada je vrijeme da isplaniramo i šta drugi sektori trebaju uraditi da bi taj sistem u potpunosti bio adekvatan i responsivan,” zaključuje Čerkez.